|
USA-CA-WILLOWS Κατάλογοι Εταιρεία
|
Εταιρικά Νέα :
- (PDF) DIREITU SIDADAUN IHA K-RDTL - Academia. edu
Artigu 58o (Hela-fatin) Ema hotu iha direitu ba nia an, nia família atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema ida-idak no privasidade familiár Artigu 59o (Edukasaun no kultura) 1 Estadu rekoñese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mós harii
- Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia Konstituisaun - JSMP
2 Timór-Leste nia sidadaun orijináriu maka ema sira-ne’ebé moris iha territóriu nasionál no: a) Nia aman ka inan moris iha Timór-Leste; b) Ita la hatene se maka nia aman ho inan ka nia aman ka inan ema apátrida ka ho nasionalidade deskoñesida; c) Nia aman ho inan ema estranjeiru no, kuandu iha tiha ona tinan 17, nia deklara
- KONSTITUISAUN RDTL ARTIGU 15 KONABA KOMPETENSIA GOVERNU TIMOR . . . - Blogger
Alende ne’e relasiona ho hanoin iha leten mak ita sita, matenek nain G R Terry nia hanoin konaba kompetensia; “Kompetensia mak puder legais ida no puder funsionariu ofisial ida atu haruka parte seluk atu foti asaun no obedese ba parte ne’ebe iha kompetensia ne’e ”, (Tradus Bhs Indonesia ba Teteun) Ami konklui katak ukun na’in ne’ebe iha puder atu manda
- Símbolu Nasional Timor-Leste - Lospalos News
Iha loloos triângulu ho kôr metan nia klaran hatuur fitun mutin ida ho rohan naruk lima, ne’ebé simboliza naroman atu hatudu dalan Fitun mutin nia rohan ida nakfila ba leten no hali’is ba sorin karuk, ba bandeira nia rohan leten liu Bandeira nia parte sira seluk kôr mean tomak Fonte: Governo RDTL
- ESPÍRITO KONSTITUISAUN REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE - UNPAZ
Ho ida ne’e atu asumsi katak metode jurídiku mak atu hatan no resposta ba iha problema sira ne’e, ho kompletu no kontextual II DISKUSAUN A Tamba Saida Mak Lei No 2 2007 Laiha Efektivu Estado de Direito Democrátiku Timor-Leste, nu’udar komanda ba iha Prefásiu Konstituisaun RDTL, ba iha Paragráfu XI, liu husi lian ne’ebé makas,
- SISTEMA GOVERNASAUN REPUBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR-LESTE - Blogger
Hare artigo 67 Konstituisaun da RDTL Orgaun 4 ne’e halao nia funsionamento baziea ba prinsipiu separasaun de poderes, ne’ebe menziona iha artigo 69 Konstituisaun da RDTL karik hakerek nain nia lia fuan balun ne’ebe la kompletu ho laran luak husu ita bot sira nia disponsabel atu halo kompleitu liu tan, tamba hau esfera katak buat
- Constituição da República Democrática de Timor-Leste - Archive. org
Addeddate 2024-01-12 08:01:28 Identifier constituicao-rdtl-edicaoespecial-20anos-bilingue Identifier-ark ark: 13960 s298bj8j13j Ocr
- Karta ba Komisaun C, PN, RDTL - Lao Hamutuk
ba motivasaun enjineria sosiál no valor projetu nian, no mós nia sustentabilidade no oinsá bele atinje tarjeitu ne’ebé publika sai ona Rubrika seluk ne’ebé halo ita laran la kontente iha despeza Fundu Infrastrutura nian, la lista iha Orsamentu Estadu 2011, mak kontratu ho valor $1,258,192 ne’ebé asina ho Nevan Construction iha
- Tamba Sa Governu Seidauk Implementa Poder Lokal Iha Munisipiu Hotu . . .
Hosi: Moises Vicente Artigo ida ne’e atu kontinua fó hanoin ba iha IX Governu Konstitusional ne’ebé lideradu husi Primeiru Ministru (PM), José Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão ho nia membru Governu oinsa mak atu implementa lalais polítika hodi implementasaun ba iha poder lokal kada munisipiu hotu iha territoriu nasional? Iha República Democrática de Timor-Leste (RDTL) …
- RHTO Covalima fasilita ema ho defisiénsia trata dokumentu iha SMRN
“Ohin ha’u mai iha edifísiu Notariadu Covalima RHTO mak fasilita osan transporte mai ha’u atu trata ha’u-nia dokumentu hanesan Sertidaun RDTL ho Billeti Identidade nune’e ha’u bele hetan apoia insetivu husi Governu,” nia reforsa Fó hanoin fali katak, RHTO mak organizasaun nasionál ida ba ema ho defisiénsia iha Timor-Leste, ne
|
|